Uspijevamo li se emocionalno umiriti, odolijevamo li lako nekim zadovoljstvima, imamo li životne ciljeve, ustrajemo li u njima, ostvarujemo li ih?
Uspijevam li se umiriti kada osjetim preplavljivanje emocijom koja mi je neugodna, teška ili intenzivna na bilo koji način? Koliko lako uspijevam odoljeti želji da pogledam novu sezonu serije dok završavam zadatak kojemu je rok predaje večeras? Imam li viziju i ciljeve kojima u životu težim? Odustajem li od njih lako ili ustrajem u tome da ih ostvarim vjerujući da ja to mogu? Znam li kako ostvariti svoje ciljeve?
Upravljanje sobom ili samoupravljanje odnosi se na našu sposobnost da uspješno upravljamo svojim ponašanjem, mislima i emocijama na što svjesniji i produktivniji način u različitim situacijama i jedna je od pet bitnih komponenti socijalno-emocionalnih vještina uz svijest o sebi, vještinu važnu za stvaranje i održavanje odnosa, socijalnu svijest i vještinu odgovornog donošenja odluka. Vještina upravljanja sobom uključuje i sposobnost odabira naših osobnih ciljeva, onih vezanih uz obrazovanje te usmjerenost prema njima bez većih odstupanja uz povjerenje u sebe.
Dobro upravljaju sobom oni koji imaju razvijenu vještinu upravljanja stresom, vještinu kontrole impulsa, samodisciplinu, samomotivaciju i organizacijske vještine.
Zvuči kompleksno, možda i nedostižno? Stvarno je kompleksno jer vještina upravljanja sobom uključuje puno toga pa nije nimalo lako u svemu tome biti uspješan. Međutim, dobra je vijest da se vještine koje se odnose na uspješno upravljanje sobom mogu u većoj ili manjoj mjeri osnaživati i nadograđivati, a za to nikada nije kasno!
Da bismo se nosili sa stresom, prvo se trebamo usuditi osjetiti ga, a ponekad nam je već taj dio scary. Zato je za razvoj ove vještine jednako važno da razvijamo svoju sposobnost samosvijesti, odnosno sposobnost doživljavanja i prepoznavanja naših emocija i stanja. Svi se mi nekako nosimo sa stresom. Tu smo. Problem je u tome što nisu svi ti naši načini nošenja s emocijama koje nam izazivaju stres jednako dobri za nas i one oko nas. Ako svaki put u situaciji stresa odlučimo popiti alkohol da nas on samo malo opusti, to nam dugoročno može uzrokovati probleme jer postoji velika vjerojatnost da ćemo tako razviti ovisnost o alkoholu. Još intenzivnije, ako se u situacijama stresa redovito pravimo da se ništa značajno ne događa, izbjegavamo osjetiti ili uopće misliti ili govoriti o tome, postoji vjerojatnost da će okolnosti koje nam uzrokuju stres postajati sve složenije i dugoročno biti teže za nas. A koliko tek puta pod stresom panično pretražujemo tajne pretince sa slatkim, sretni ako je i čokolada za kuhanje jedino što tamo nalazimo, odabiremo najbržu biciklističku dostavu nekog omiljenog fast fooda ili pak pojačano kontroliramo što i koliko jedemo pokušavajući tako povratiti dio kontrole nad situacijom. Postoje uspješniji načini nošenja s teškim emocijama i njih je moguće razvijati - osnaživanja kapaciteta da podnesemo dio neugodne emocije, usmjeravanje na uspješne strategije rješavanja uzroka situacije, posezanje za podrškom drugih ili promjena načina mišljenja o svijetu.
Ova vještina odnosi se na našu sposobnost odgađanja zadovoljstva, odnosno sposobnost da se odvratimo od želje kada nam se pojavi jak impuls za neko ponašanje koje trenutno ili uopće nije mudro realizirati. Odnosi se na one odluke i ponašanja koja potencijalno nisu dobra za nas, poput korištenja sredstava ovisnosti, igranja igara na sreću, sportskog klađenja, pretjeranog trošenja novaca, prakticiranja spolnih odnosa bez zaštite ili dovođenja svojeg tijela u opasnost na bilo koji drugi način. Ukoliko mislimo da kontrola impulsa nije naša jača strana, postoje načini pomoću kojih možemo polako vraćati kontrolu nad svojim ponašanjem. Prvi je korak u razvoju ove vještine poticajno praćenje situacija u kojima najlakše izgubimo kontrolu nad svojim ponašanjem - kada mi se to najčešće događa, kako se osjećam i o čemu razmišljam neposredno prije tog ponašanja, a zatim i razumijevanje toga što dobivam tim ponašanjem, što mi ono pruža i postoji li neki zdraviji način da zadovoljim tu svoju potrebu?
Poznata i kao snaga volje, samodisciplina nam omogućava da zanemarimo druge podražaje u nama i u našoj okolini kako bismo se usredotočili na cilj i slijedili svoje planove unatoč raznim smetnjama. Ona pretpostavlja i da znamo prema čemu želimo ići i to je često najzahtjevniji korak ove vještine jer većina nas zna da nije jednostavno imati odgovor na ovo pitanje. Međutim, već postavljanje kratkoročnih ciljeva može našem životu dati veću kvalitetu. Ne moram u ovom trenu imati odgovor tko, što i gdje želim biti za 5 godina, ali ima smisla razmisliti o tome što bih voljela ostvariti u sljedećih 6 mjeseci. Danas su nam čak dostupna znanja o tome kako definirati svoje ciljeve, a da postoji maksimalna šansa da ih ostvarimo. Naša volja da ih ostvarimo bit će snažnija ukoliko su ciljevi i aspiracije koje imamo u skladu s nama i našim autentičnim potrebama i željama. Ponekad nam to nije lako razaznati od poticaja i smjerova koje nam nudi naša okolina, obitelj, društvo i svijet.
Ova nam je vještina potrebna kako bismo ustrajali u svojim planovima, željama i aspiracijama, a odnosi se na našu unutarnju motivaciju i sposobnost samopodrške. Vjerujemo li u sebe i svoju sposobnost da smo u stanju ići putem kojim želimo ići, čak i onda kada to ne ide glatko, svjesni da su i prepreke koje nije uvijek moguće predvidjeti niti svladati sastavni dio puta. Jesmo li sami sebi podrška i kako to da nismo? Zdrav i podržavajući odnos prema sebi može se učiti i razvijati, a život je puno lakši kada u nama živi naš osobni cheerleader.
Odnose se na organizaciju fizičkog prostora (što uključuje i taj kreativni nered, kako mu tepamo, u našoj sobi), organizaciju mentalnih slika i informacija te organizaciju vremena. Održavanje naših životnih i radnih područja čistima, kao i spremanje materijala vezanih uz školu, faks i učenje na uredan i organiziran način radi lakšeg pristupa informacijama, omogućuje produktivnost i veću šansu da se osjećamo dobro i uspješno. Planiranje vremena koje nam je potrebno za određene aktivnosti i svjesnost o vremenskim obavezama može nam pomoći da kvalitetnije ispunimo svoje planove, a i budemo odgovorni prema sebi i drugima.
Na radionici koja će se održati u srijedu, 15. lipnja, u 20 sati promatrat ćemo naše unutarnje kompase i promišljati o načinima koji nas mogu kvalitetnije voditi kroz život. Najveći naglasak ove radionice biti će na vještini upravljanja stresom, pridruži nam se klikom na ovaj link!