PKTN
O
P
U
K
N
I
T
E

Radovi u tijeku: biološka osnova adolescencije

Struka se davno maknula od razmišljanja kako je adolescencija razdoblje bure i oluje, no kao da i dalje svi jedva čekamo da "to" prođe. Još uvijek ne znamo cijeniti jedinstvenost ovog razvojnog razdoblja kada se stvara nacrt našega budućeg bivanja u ovome svijetu. Nemamo strpljenja.

Bruna Kazinoti

Adolescentski je mozak kao snažan automobil s neiskusnim vozačem. Ne sjećam se više kada i gdje sam naišao na tu usporedbu, ali ostala mi je snažno utisnuta i često je se sjetim. Stalna stradanja mladih u prometu o kojima nas svakodnevno izvještavaju novinski portali dodatno mi, nažalost, pojačavaju spomenutu metaforu. 

Auto vozio maloljetnik, tinejdžere od smrti spasio prolaznik.

MLADOST I NEISKUSTVO UZIMAJU DANAK Dvojica tinejdžera izgubila život u prometnoj nesreći na Krku

TEŠKA NESREĆA U DALMACIJI Tinejdžeri na skuteru naletjeli na baku pa pobjegli. Hitno je prevezena u bolnicu 

STATISTIKA: U svakoj petoj prometnoj nesreći s fatalnim ishodom sudjeluju mladi vozači

Procjene su Svjetske zdravstvene organizacije da će do 2030. godine smrtno stradavanje u prometnim nesrećama postati peti uzrok smrtnosti. Danas su prometne nesreće prvi uzrok stradanja mladih u dobi od 10 do 25 godina. Neiskustvo, prekomjerno samopouzdanje, velika brzina, korištenje opojnih droga i alkohola samo su neki od uzroka koji utječu na prekomjeran broj prometnih nesreća mladih vozača (Tomić i Barišić, 2019.). 

Nažalost, mladi ne stradavaju samo u prometnim nesrećama:

Popeo se na dalekovod kako bi skinuo kablove pa stradao od strujnog udara 

Tinejdžer (16) teško stradao iskočivši iz brzog vlaka.

Navedeni događaji postaju možda malo razumljiviji ako zavirimo u prirodu adolescentskog razvoja. Saznanja koja imamo o razvoju mozga pokazuju kako se biologija pobrinula da podrži riskantnije ponašanje adolescenata u svrhu stjecanja novih iskustava. Teško da bi se inače pomakli iz sigurnosti obiteljskoga doma. Adolescentski mozak kao da se drži one poznate - Tko ne riskira, ne profitira. Sve to jasno rezultira adolescentskom sklonošću riskantnijim ponašanjima kao što su zloupotreba droga, neodgovorno seksualno ponašanje, nesigurna vožnja, avanturistički podvizi u prirodi  i ponašanja s raznim drugim negativnim posljedicama. U adolescenciji je vidljiva vjerojatnost psihosocijalnih izazova. Iskustva vršnjačkog i obiteljskog zlostavljanja, iskustva rata i ostalih traumatičnih događaja u ovome razvojnom razdoblju ostavljaju značajan trag na kasnije ponašanje i doživljavanje pojedinaca. 

Period ranjivosti i prilika

Rana adolescencija (9 -14 godina) razdoblje je naglog fizičkog rasta, socijalnog i emocionalnog razvoja. Početkom puberteta dolazi do hormonalnih promjena koje dovode do reproduktivne zrelosti i potiču brojne strukturne i funkcionalne promjene u mozgu. Pubertetski hormoni igraju ključnu ulogu u reorganizaciji neuronskih sklopova, s posebnim utjecajem na neuronske sklopove uključene u obradu emocija, rizika, nagrada i društvenih odnosa  Ove neuronske promjene snažno su povezane s tendencijama istraživanja vlastite neovisnosti i pronalaska novih, uzbudljivih iskustava koja će biti vrlo korisna. Ove promjene ne događaju se u vakuumu, odnosno, biološke promjene ne određuju ponašanje, nego dovode do povećanja vjerojatnosti da se adolescenti ponašaju na određene načine. Točnije rečeno, ponašanje adolescenata rezultat je složene interakcije društvenih, emocionalnih, psiholoških, bihevioralnih, hormonalnih i neurorazvojnih procesa.

Struka se davno maknula  od razmišljanja kako je adolescencija razdoblje bure i oluje, no kao da i dalje svi jedva čekamo da to prođe. Još uvijek ne znamo cijeniti jedinstvenost ovog razvojnog razdoblja kada se stvara nacrt našega budućeg bivanja u ovome svijetu. Nemamo strpljenja. Vjerujem da bi bolje razumijevanje onoga što se događa u adolescentskom mozgu pomoglo odraslima da pruže bolje vodstvo i podršku adolescentima, a adolescentima bi se time omogućilo da razvijaju bolji oblik samopodrške. 

Što se događa u adolescentskom mozgu?

Daniel Siegel u svojoj odličnoj knjizi Oluja u mozgu dao je najjasniji prikaz događanja u adolescentskom mozgu. 

Adolescentski mozak sklon je prevelikom naglašavanju mogućih pozitivnih posljedica ponašanja i zanemarivanju negativnih što je rezultat promjena u strukturi i funkciji mozga koji se događa u vrijeme adolescencije. Za vrijeme adolescencije pojavljuje se pojačana aktivnost neuronskih krugova koji koriste dopamin, ključni neurotransmiter za stvaranje poriva za nagradom. Posebno se potkrepljuju nova iskustva što objašnjava čestu dosadu o kojoj adolescenti izvještavaju ako se ne bave nečim što je uzbudljivo i novo. Istraživanje i isprobavanje adolescentima pruža osjećaj životnosti i problem je što pritom često ignoriraju moguće rizike

Navedeni procesi dovode do impulzivnog reagiranja adolescenata - ne zaustavljaju se da promisle, nego odmah djeluju. Pojačano izlučivanje dopamina djeluje i na povećanu podložnost ovisnostima. Sva ponašanja i supstance koji izazivaju ovisnost uzrokuju izlučivanje dopamina. 

Spomenuti mehanizam, koji podcjenjuje rizike i naglašava pozitivne učinke, posebno se snažno aktivira kada se adolescenti međusobno druže i vjeruju da će prijatelji biti promatrači njihovih radnji. 

Društveni i emocionalni kontekst kojem smo izloženi u adolescenciji odredit će način na koji će naš mozak procesuirati informacije. 

Dakle, rizično ponašanje u adolescenciji ima manje veze s neuravnoteženim hormonima, a mnogo više s promjenama centara u mozgu zaduženih za regulaciju dopamina u kombinaciji s radovima u prefrontalnom korteksu (prednjem mozgu). Osim navedenih procesa,  u adolescentskom mozgu dolazi do redukcije neurona, temeljnih živčanih stanica,  i smanjuje se broj veza među njima. Odbacuju se neuronske veze koje se ne koriste i za koje se smatra da više nisu potrebne, a ostaju one koje se koriste. Što se određeni neuronski krugovi više koriste, to  oni postaju jači. U adolescenciji se nastavlja mijelinizacija koja omogućava brži protok informacija kroz uspostavljene neuronske krugove. Neuronska razgradnja i mijelinizacija pomažu adolescentskom mozgu da se više specijalizira i potom bolje integrira. Navedeni procesi nam omogućavaju učinkovitije procesiranje informacija i mudrije donošenje odluka. 

Potpuno je jasno koliko je važna okolina u kojoj provodimo svoje adolescentske godine. Rekonstrukcijske promjene i mijelinizacija (bolja povezanost) integracijskog  područja prednjeg korteksa odgovorni su za to da u adolescentskim godinama postajemo svjesniji sebe te počinjemo razmišljati o životu na konceptualan i apstraktan način. 

Adolescenti propituju dublje značenje života, prijateljstva, svoje roditelje, školu, zapravo propituju sve. Smanjen fokus na potencijalne opasnosti motivira adolescente na istraživanje svijeta i veću interakciju s vršnjacima. 

Gledajući iz evolucijske perspektive, cilj je rekonstrukcije mozga tijekom adolescencije priprema za odvajanje od obitelji, stjecanje novih sposobnosti i, konačno, samostalnost. 

Kako bi se otisnuli u nesigurni svijet i omogućili miješanje genetskog materijala, presudna je znatiželja koja može prevladati strah od nepoznatog. Upravo nam to omogućava period adolescencije.

Život ljudske vrste ovisi o odvajanju adolescenata od svoje obitelji i njihovom osamostaljenju (koliko god to roditeljima bilo teško čuti).

Stvaranje okruženja koje podržava napredak i učenje u ovom razdoblju brzog rasta i razvoja može imati velike i trajne učinke na mlade. Za to je potrebna podrška odraslih osoba od povjerenja i cijele zajednice. 

Rano djetinjstvo već je dobro poznato kao kritično razdoblje za razvoj pojedinca (Prve tri su najvažnije!), ali razvoj mozga u ranoj adolescenciji ukazuju na to da nije kasno za pozitivnu intervenciju i puno kasnije, odnosno rana adolescencija predstavlja najbolje vrijeme za određene vrste intervencije i podrške. Nemojmo propusti tu priliku.

Literatura
Siegel, D., J., Oluja u mozgu, snaga i svrha tinejdžerskog mozga, Naklada Harfa d.o.o.
Tomić, I. i Barišić, I. (2019). ANALIZA MOGUĆNOSTI UNAPRJEĐENJA SIGURNOSTI PROMETA KOD MLADIH VOZAČA. Zbornik Veleučilišta u Rijeci, 7 (1), 375-390. https://doi.org/10.31784/zvr.7.1.21
https://npscp.info/programi/mladi-vozci/item/517-statistika-u-svakoj-petoj-prometnoj-nesreci-s-fatalnim-ishodom-sudjeluju-mladi-vozaci
https://www.unicef-irc.org/publications/933-the-adolescent-brain-a-second-window-of-opportunity-a-compendium.html


Prijavi se na pktn newsletter

Uspješno ste se prijavili na naš newsletter
Oops! Something went wrong while submitting the form.
nastavi čitati

Brucoši, sretno!

Miranda
Profa, psihoterapeutkinja, obožava istraživanja
rastem, hrabrost