Bruna Kazinoti
Dan žena… Imamo li iste prilike kao muškarci?
Dan žena…
Imamo li iste prilike kao muškarci? Ne ulazeći u rasprave, nudim podatke... pa procijenite…
Europski institut za rodnu ravnopravnost mjeri index rodne ravnopravnosti kao ukupnu mjeru napretka prema rodnoj ravnopravnosti u Europskoj uniji. Indeks se mjeri u šest glavnih domena:
Rezultati istraživanja pokazuju kako je index napretka u rodnoj ravnopravnosti u 2020. godini bio 67,9 od 100 bodova.
Index napretka prema rodnoj ravnopravnosti je od 2010. godine (dakle u 10 godina) narastao samo za 4,1. Od 2017. godine narastao je samo za 0,5. Ovim tempom, trebat će više od 60 godina da se dosegne rodna ravnopravnost u Europskoj uniji. Idemo puževim korakom.
U svijetu postoje i velike rodne razlike u pristupu obrazovanju, postignućima u učenju i nastavku obrazovanja, najčešće na štetu djevojčica, iako su u nekim regijama i dječaci u nepovoljnom položaju.
Unatoč napretku, više djevojčica nego dječaka i dalje ostaje izvan sustava obrazovanja - 16 milijuna djevojčica nikada neće kročiti u učionicu. Žene čine dvije trećine od 750 milijuna odraslih osoba bez osnovnih vještina pismenosti.
U Europskoj uniji, u 2017. godini, visoko obrazovano je 10% više žena nego muškaraca, 2020. godine taj je postotak još i veći - 45% žena naspram 34% muškaraca.
A ipak….
U Europskoj uniji žene su na menadžerskim pozicijama u omjeru 1:3. Od troje menedžera, jedna je žena. Još je manje žena na visokim rukovodećim položajima.
Više od 6,7 milijuna osoba ima rukovodeću poziciju u Europskoj uniji: 4,3 milijuna muškaraca (63% svih menadžera) i 2,5 milijuna žena (37%). Uz to, žene čine nešto više od četvrtine članova odbora javno uvrštenih tvrtki u EU (28%), a manje od petine viših rukovoditelja (18%) u 2019. godini.
Drugim riječima, iako predstavljaju približno polovicu svih zaposlenih u Europskoj uniji, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na vodećim poslovnim pozicijama.
U odnosu na Europsku uniju u kojoj je 2019. godine na menadžerskim pozicijama bilo 37% žena, u Hrvatskoj ih je 32%. Moram napomenuti od ovaj izvor podataka samo kod podatka za Hrvatsku stavlja napomenu “niska pouzdanost podataka”. Zanimljivo, zar ne?
Globalni podatci pokazuju kako će ovim tempom napretka prema rodnoj ravnopravnosti trebati sljedećih 257 godina kako bi se prevladao globalni jaz u plaćama između žena i muškaraca:
Dan jednakih plaća (Equal pay day) prvi je puta predstavljen 1996. godine. To je simboličan dan posvećen podizanju svijesti o rodnoj razlici u plaćama. Simbolizirao je datum u godini do kojega prosječne žene moraju raditi kako bi zaradile onoliko koliko je prosječni muškarac zaradio u prethodnoj godini, bez obzira na iskustvo ili vrstu posla. Obično se objavljuje svake godine u ožujku ili travnju.
U Europskoj uniji žene su u prosjeku plaćene po satu 14,1% manje od muškaraca.
To je jednako gotovo dva mjeseca plaće. Dan jednakih plaća u EU u 2020. godini bio je 10. studenoga. U 2019. godini taj je dan bio 4. studenoga, što je napredak od 2%. Taj datum označava od kojeg datuma, tekuće godine, žene rade besplatno u odnosu na muškarce. Ovaj dan obilježava 12 zemalja Europske unije. No ne i Hrvatska.
I za kraj…
Trendovi iz 2020. pokazuju kako će, u prosjeku, trebati 99,5 godina da se premosti jaz u rodnoj (ne)ravnopravnosti. Taj je broj godina za područje ekonomije 257 godina, politike 94,5 godina i obrazovanja 12 godina.
Kroz 12 godina možda imamo šansu za istim pristupom obrazovanju kao muškarci (već smo i sada na razini Europske unije više obrazovane), ali za istu šansu uključivanja u politiku, a posebno ekonomiju (tamo gdje leži financijska moć) čekat ćemo. Do 2114. godine, odnosno 2277. godine.
Predugo, ne mislite li?
.jpg)